ŠTO ZNAČI SPREMNOST ZA ŠKOLU?
Pod ovim pojmom podrazumijeva se određeni stupanj spoznajnog, čuvstvenog i socijalnog razvoja. Očekuje se da je dijete usvojilo određene kulturne, higijenske i radne navike da bi moglo izvršiti zadatke koje mu škola postavlja. Spremnost za školu podrazumijeva tjelesnu kognitivnu, emocionalnu i socijalnu spremnost, govornu razvijenost, motivaciju za učenje i samostalnost.
Tjelesna spremnost za školu podrazumijeva da se dijete može nositi s određenim fizičkim naporom, npr.hodanje od kuće do škole uz opterećenje (nekoliko kilograma koliko je teška školska torba), višesatno sjedenje u školskoj klupi i za vrijeme pisanja domaće zadaće. Potrebno je i da djetetova osjetila uredno funkcioniraju (vid, sluh...). Do polaska u školu dijete bi trebalo steći navike normalnog hranjenja, spavanja i kontrole sfinktera.
Govorna razvijenost je nužan preduvjet za praćenje nastave. Ona uključuje slušanje i razumijevanje upute, jasan izgovor, izražavanje osjećaja, potreba i misli na materinjem jeziku te razvijen pojam o čitanju i pisanju. Više o ovom dijelu pisat će nam naša logopedinja Andrea Fabijanović Grljušić.
Kognitivna spremnost, uz opću inteligenciju, uključuje niz specifičnih funkcija. Sigurno ste primijetili da se vaši predškolci sve bolje orijentiraju u prostoru (lijevo-desno, gore-dolje, ispred-iza, ispod-iznad, u-izvan) i vremenu (jučer-danas-sutra, jutro-podne-večer), klasificiraju i razvrstavaju predmete po obliku, boji, veličini, materijalu, opažaju, promatraju, bogate riječnik, prepoznaju slova i brojeve. Sve navedeno se razvija u vrtiću i kod kuće kroz razne aktivnosti, radne listove, crtančice ali najviše i najvažnije kroz igru s vršnjacima, odgajateljicama i roditeljima.
Emocionalna spremnost se odnosi na određenu emocionalnu stabilnost i mogućnost kontrole burnog izražavanja emocija, npr.ljutnje. Emocionalna stabilnost omogućit će djetetu da se odvoji od roditelja bez straha nekoliko sati dnevno i samostalno funkcionira. U školi djecu očekuje i evaluaciju njihovog uratka te usporedba s drugima. Djeca koja su razvila pozitivnu sliku o sebi lakše će se suočavati s takvim situacijama.
Socijalna spremnost podrazumijeva da dijete surađuje s vršnjacima, dogovorom rješava manje sukobe, poštuje pravila, može se strpjeti i pričekati da zadovolji svoje potrebe.
Od budućeg prvašića očekuje se da je samostalan u odijevanju, obuvanju, vezivanju cipela, vršenju nužde, samoposluživanju kod jela. Trebali bi znati imena i zanimanje svojih roditelja, adresu na kojoj žive, broj telefona roditelja i obratit se za pomoć odraslima kada je potrebno.
U ovoj dobi djeca su u pravilu intrinzično motivirana za učenje, strecanje znanja i vještina. To prepoznajemo po tome što su znatiželjna i neumorno zapitkuju. Obično, polaskom u školu dio roditelja napravi grešku nagrađujući djecu za ocjene koje dobiju. Na taj način se dječja vlastita unutarnja motivacija za učenjem smanjuje, te će ih ubrzo biti teško motivirati ako ne očekuju neki vid nagrade. Kako možete očuvati intrinzičnu motivaciju djeteta za učenjem? Tako što ćete novo gradivo povezivati s djetetovim konkretnim životnim iskustvom (to je kao kad si ti..., što si slično ti napravio..., imamo li nešto slično u našoj kući, obitelji), situacije eventualnog neuspjeha pretvorite u priliku za učenje i smanjite vanjska potkrepljenja (nagrade).
Nakon svega kako pripremiti dijete za školu? Iako se u zadnjoj godini vrtića aktivnosti pojačaju, dijete se za školu priprema od rođenja. Većina spomenutih sposobnosti i vještina razvija se duže godina. I dobra vijest, velika većina djece bude spremna za početak školovanja.
Što osigurati djetetu u ovom periodu?
-prihvatiti dijete
-ohrabrivati, ne plašiti školom
-ponuditi izazove koji nisu ni prelaki ni preteški
-pružiti priliku za samostalnost
-dati mu da bira mnoge svoje aktivnosti
-dati mu pravo da pogriješi
I za kraj, hrabrite dijete, imajte povjerenja da ono to može i veselite se zajedno novoj avanturi.
Pripremila: Karmen Židić, psihologinja
Literatura:
Starc, B., Čudina Obradović, M., Pleša, A., Profaca, B. i Letica, M. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga
Vlahović-Štetić, V., Vizek-Vidović, V., Arambašić, L. i Miharija, Ž. (1995). Test spremnosti za školu. Jastrebarsko: Naklada Slap